Poslednje
Na čistac – Filip Rot i politički, lični i američki lomovi (III deo)
Na čistac – Filip Rot i politički, lični i američki lomovi (II deo)
Na čistac – Filip Rot i politički, lični i američki lomovi (I deo)
Konkurs za neobjavljeni rukopis prve knjige otvoren do 15. jula
Šta čitaju oni koji pišu: Nenad Stipanić
Roman-potop: Knausgorov dijabolički realizam (II deo)
Domaći naslovi
O proletanju kroza zid (“Crvena planeta”, Goran Korunović)
strani naslovi
Novi Pinčonov roman u pinčonovskoj Americi
Intervjui
Na čistac – Filip Rot i politički, lični i američki lomovi (III deo)
domaći autori
Šta čitaju oni koji pišu: Branko Ćurčić
Poslednje
Na čistac – Filip Rot i politički, lični i američki lomovi (III deo)
Na čistac – Filip Rot i politički, lični i američki lomovi (II deo)
Na čistac – Filip Rot i politički, lični i američki lomovi (I deo)
Konkurs za neobjavljeni rukopis prve knjige otvoren do 15. jula
Šta čitaju oni koji pišu: Nenad Stipanić
Roman-potop: Knausgorov dijabolički realizam (II deo)
Roman-potop: Knausgorov dijabolički realizam (I deo)
Život bez Pola Ostera – Siri Hustvedt o bolu i gubitku supruga
druge priče
Alber Kami o odgovornosti umetnika prema svojoj kreativnosti
U svojim molitvama, mudarac sa Istoka uvek je je preklinjao svoje božanstvo da ga poštedi života u zanimljivim vremenima. Budući da nismo mudraci, naše božanstvo nas nije poštedelo, jer živimo…
Džulijan Barns: Pisac u porodici
Dok sam tražio citate o porodici ostao sam zapanjen time koliko su mnogi od njih bili negativni. Zašto je to tako? Delimično zato što, kako to kaže Selin, “Sreća piše…
Zašto se u savremenim romanima nikad ne pominje novac?
Jedno od zadovoljstava čitanja romana iz XIX veka je taj što je novac nešto o čemu autori otvoreno pišu. Uzmimo na primer gospodina Beneta, glavu porodice u romanu Gordost i…
Kafka o moći muzike i smislu stvaranja umetnosti
„Bez muzike bi život bio greška“, ustvrdio je Niče, jedan iz niza slavnih mislilaca koji su kontemplirali na temu moći muzike. Dve generacije kasnije, Franc Kafka (1883 – 1924), još…
Branvel Bronte – brat u senci talentovanih sestara
Bio je razbarušen, talentovan, neshvaćen i poročan brat u senci poznatih sestara Bronte – Branvel Bronte, koga se ove godine, povodom dve stotine godina od rođenja, sećaju u Muzeju parohijske…
Ljubavna priča na autotjunu: Mogu li kompjuteri da stvaraju umetnost (i zašto je tu važan hip hop)
Pisac i kolumnista Stiven Marč se, posle odličnog eseja o Sali Runi i književnosti poze, poduhvatio istraživanja mogućnosti veštačke inteligencije da bude kreativna. Svoja iskustva sa stvaranjem kratke priče pomoću…
Prvi festival knjiga u Kulturnom centru Beograda
U Dvorani Kulturnog centra Beograda juče je počeo prvi Festival knjiga, manifestacija koja na jednom mestu okuplja preko 30 izdavača iz Srbije i na kojoj su predstavljeni pažljivo odabrani naslovi…
Andrea Bajani: Moja baba i Musolini ili porodica i fašizam u savremenoj Italiji
Partija Braća Italije, pošto je osvojila skoro sedam puta više glasova nego 2018. godine, formirala je jesenas (u savezu sa Severnom ligom i Berluskonijevom strankom Napred Italija) prvu (ekstremno) desničarsku…
Pisci traže novi konkurs Ministarstva kulture
Kako je sa 2,2 miliona evra moguće finansirati celokupno savremeno stvaralaštvo, to ministra kulture i činovnike ovog ministarstva uopšte ne interesuje, rečeno je u okviru tribine Srpskog književnog društva, nazvane „Stop…
Ursula Le Gvin – predgovor “Levoj ruci tame” iz 1976.
U izdanju Kontrast izdavaštva ponovo se pojavio roman jedne od najvećih spisateljica iz domena fantastične književnosti Ursule Le Gvin “Leva ruka tame” (prevod: Darko Tuševljaković). Ova knjiga je njenu autorku…

