Poslednje
Na čistac – Filip Rot i politički, lični i američki lomovi (III deo)
Na čistac – Filip Rot i politički, lični i američki lomovi (II deo)
Na čistac – Filip Rot i politički, lični i američki lomovi (I deo)
Konkurs za neobjavljeni rukopis prve knjige otvoren do 15. jula
Šta čitaju oni koji pišu: Nenad Stipanić
Roman-potop: Knausgorov dijabolički realizam (II deo)
Preporuka
Domaći naslovi
O proletanju kroza zid (“Crvena planeta”, Goran Korunović)
strani naslovi
Novi Pinčonov roman u pinčonovskoj Americi
Intervjui
Na čistac – Filip Rot i politički, lični i američki lomovi (III deo)
domaći autori
Šta čitaju oni koji pišu: Branko Ćurčić
Poslednje
Na čistac – Filip Rot i politički, lični i američki lomovi (III deo)
Na čistac – Filip Rot i politički, lični i američki lomovi (II deo)
Na čistac – Filip Rot i politički, lični i američki lomovi (I deo)
Konkurs za neobjavljeni rukopis prve knjige otvoren do 15. jula
Šta čitaju oni koji pišu: Nenad Stipanić
Roman-potop: Knausgorov dijabolički realizam (II deo)
Roman-potop: Knausgorov dijabolički realizam (I deo)
Život bez Pola Ostera – Siri Hustvedt o bolu i gubitku supruga
druge priče
Feminizam u SF-u: osmišljavanje vanzemaljskog pola
Spisateljice naučne fantastike pojavljuju se 60ih i 70ih kao predvodnice u probijanju granica tradicionalne, pulp naučne fantastike, a u pravcu istraživanju roda i pola. Spisateljice poput Džoane Rus i Ursule Legvin, kojima feminizam nije bio stran, koristile su osobenosti SF-a za promišljanje odnosa među rodovima, kao i ulogu roda u društvu. Ako muškarac može da bude kapetan svemirske posade, što ne bi mogla i žena? Šta bi se promenilo kada bi kapetan bio žensko? Kako bi se društveni, kulturološki i politički pejzaž promenio kada bi žene bile zaista jednake?
Kako će Brexit uticati na svet književnosti
“Imam osećaj kao da živim u lošem distopijskom političkom trileru”, tvitovao je pisac Robert Haris u 8:50, 24. juna, a odgovor, kao eho, stigao je desetak minuta kasnije od agenta…
AI na radnom mestu (iz knjige “Atlas veštačke inteligencije” Kejt Kroford)
AI se često predstavlja kao tehnološki iskorak bez presedana, ali njegovi koreni sežu duboko u istoriju fabrike, nadzora i eksploatacije rada. Umesto prekida, savremena automatizacija donosi nastavak starih obrazaca –…
Otkriveno: Neruda umalo ostao bez Nobelove nagrade zbog ode Staljinu
Lista pisaca kandidovanih za Nobelovu nagradu i rasprave tajanstvenih članova komiteta Švedske akademije čuvane su daleko od javnosti 50 godina. Ali nedavno otvorene arhive pokazuju da su, iako su uručioci…
“Ja… sam Herman Melvil!”: Kako je “Mobi Dik” prenet na film
Pre sedamdeset godina je Rej Bredberi, tada 33-godišnji autor Marsovskih hronika (1950), Tetoviranog čoveka (1951) i Farenhajta 451 (1953), stojeći pred ogledalom u hotelskoj sobi u Londonu, izjavio: “Ja… sam…
Džoan Didion: Beli album (V deo)
Džoan Didion (1934) autorka je pet romana, šest scenarija i nebrojenih novinskih tekstova, ali je najviše domete ostvarila pišući dokumentarističku prozu. Jedno od vodećih imena “novog žurnalizma”, objavila je 13…
Terens Malik – put od doktorata o Hajdegeru do žive legende filma
Terens Malik je, na putu da postane jedan od vodećih američkih režisera (Pustara, Božanstveni dani, Tanka crvena linija), prešao trasu kakvu nije niko ni pre ni posle njega u istoriji…
Branko Ćopić: Literatura mi se preplitala sa životom
Kod Ćopića sam bio dva puta. Dva puta sam pokušavao razgovarati i napraviti intervju, kako bih sebi i (mogućim) čitaocima pojasnio neka obeležja Ćopićeva života i književnog dela. No, čini…
Veštačka inteligencija i kraj ljudskih pisaca
Najmučnija, najomamljujuća stvar kod pisanja je neizvesnost – i ne mislim na to ‘da li iko čita’ i ‘da li ću imati dovoljno za rentu’. Neizvesnost o kojoj govorim u…
Oto Tolnai preminuo u 85. godini
Oto Tolnai (Ottó Tolnai) rođen je u Kanjiži 1940. godine. Gimnaziju je pohađao u Senti. Studirao je filozofiju na univerzitetima u Novom Sadu i Zagrebu. Od 1969. bio je glavni…

